Povodom nedoumica građana, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja detaljno je objasnilo prava i obaveze radnika i poslodavaca u svim mogućim situacijama tokom vanrednog stanja.
Ministarstvo je apelovalo na poslodavce da, ako to dozvoljava priroda delatnosti i posla, zaposlenima organizuju rad od kuće, uz napomenu da oni koji rade od kuće imaju jednako pravo na zaradu kao i zaposleni koji rade na svom radnom mestu.
Zaposleni koji rade od kuće nemaju pravo jedino na naknadu troškova prevoza, kao ni na naknadu drugih troškova u vezi sa organizacijom rada na ovakav način.
Neophodno je da poslodavac omogući rad od kuće zaposlenima koji su najugroženiji od korona virusa, dakle hroničnim bolesnicima i starijima od 60 godina, kao i roditeljima dece do 12 godina.
Ovu preporuku, treba primeniti i na poslodavce u privatnom sektoru, ukoliko to dozvoljava delatnost rada poslodavca.
Ukoliko se zbog delatnosti i prirode posla ne može organizovati rad od kuće, poslodavac je dužan da obezbedi mere zaštite i zdravlja zaposlenih. Potrebno je i da se organizuje rad u smenama, kako bi što manji broj zaposlenih i drugih radno angažovanih lica obavljao rad u jednoj prostoriji.
Poslodavac treba da omogući jednom roditelju sa detetom do 12 godina da radi od kuće.
Ukoliko je to nemoguće, neophodno je da se organizuje rad u smenama, tako da se raspored rada zaposlenog roditelja ne poklapa sa rasporedom rada drugog roditelja koji ima radnu obavezu.
Zaposleni koji je u samoizolaciji u skladu sa rešenjem izdatim od nadležnog organa, ima pravo na naknadu zarade prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju.
Prvih 30 dana odsustva plaća poslodavac, a od 31. dana Republički fond za zdravstveno osiguranje.
Zaposleni u samoizolaciji ili karantinu treba da se jave poslodavcu telefonom i da mejlom ili nekim drugim elektronskim načinom komunikacije pošalju skeniran ili slikan navedeni akt nadležnog organa.
Potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad, kao i doznaku za zaposlenog, može da dostavi član porodice ili sam zaposleni kad prestanu razlozi zbog kojih nije mogao da je dostavi.
Naknada zarade, prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, iznosi 65 odsto od prosečne zarade koju je osiguranik ostvario u prethodnih 12 meseci.
Ukoliko poslodavac ima smanjen obim posla ili je u potpunosti prekinuo rad, zaposleni se mogu uputiti na tzv. prinudni godišnji odmor u trajanju od 45 radnih dana, odnosno i duže u skladu sa Zakonom.
U tom slučaju zaposleni imaju pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60 odsto prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ista ne može biti manja od minimalne zarade.
Poslodavac koji otkazuje radni odnos zaposlenom jer je tehnološki višak, obavezan je da donese program rešavanja viška zaposlenih, kao i da zaposlenima koje je utvrdio kao tehnološki višak, isplati otpremninu pre otkaza ugovora o radu.
Ukoliko poslodavac ne isplati otpremninu, a zaposlenom prestane radni odnos, inspektor će vratiti na rad sve zaposlene kod kojih poslodavac nije ispoštovao odredbe zakona.
Od 23. marta 2020. godine, sva lica imaju mogućnost da se Nacionalnoj službi za zapošljavanje prijave elektronski kako bi ostvarili pravo na novčanu naknadu.
Zaposleni koji smatraju da im je povređeno pravo iz radnog odnosa i po osnovu rada, mogu se obratiti Inspektoratu za rad, koje će u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima i ovlašćenjima preduzeti odgovarajuće mere.
Zaposleni mogu da se obrate putem mejla inspektorat@minrzs.gov.rs ili kontrola@minrzs.gov.rs ili besplatnim pozivom na telefonski broj 0800 300 307.