Srpska pravoslavna crkva danas slavi jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina (280-337), obilazeći Svetu zemlju, u ruševinama Venerinog hrama pronašla Časni krst na kome je raspet Isus Hristos na Golgoti.
Ovaj hrišćanski praznik, koji u pravoslavnom kalendaru slovi i kao Vozviždenje Časnog krsta, slavi se još od prvih godina zvanične hrišćanske propovedi. Ustanovljen je godinu dana posle Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, održanog 326. godine, u vreme cara Konstantina, koji je Milanskim ediktom (313. godine) priznao hrišćanstvo kao zvaničnu veroispovest.
Prema predanju, patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao Krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru SPC gde je praznik obeležen crvenim slovom kao zavetni praznik.
Inače, običaj je da se na danas posti i to samo na hlebu i vodi, dok je hrana životinjskog porekla strogo zabranjena. Zanimljivo je da je na Krstovdan dozvoljeno jesti grožđe, dok je drugo voće zabranjeno.
Takođe, postoje i običaji da se na ovaj dan bere i posvećuje bosiljak. Inače, veruje se da oni koji ne rade na današnji dan bilo koji od poslova u kući neće imati sreće cele godine.