Kako je najavio ministar saobraćaja Milutin Mrkonjić počeće izgradnja intermodalnog terminala polovinom iduće godine u Batajnici, na desnoj obali Dunava, blizu zemunske strane „Kineskog mosta”, koji bi trebao biti povezan sa novom lukom.
Ministar je svojoj izjavom začudio stručnjake za rečni prevoz. Jer, intermodalni terminali, čvorišta drumskog i železničkog saobraćaja, koja služe za brz pretovar robe sa jednog na drugi vid transporta, uglavnom su u sastavu luke, kako bi i tereti koji pristižu vodom mogli lako da se prebace na autoputeve ili pruge.
Jedan terminal te vrste je Prostornim planom Srbije predviđen upravo za Beograd, ali u Batajnici nema ni običnog pristaništa, niti je planirano da bude izgrađeno. Poduhvat postaje logičan tek uz pojašnjenje Ministarstva saobraćaja da su desna obala Dunava na potezu Zemun – Batajnica i područje u blizini borčanske strane „Kineskog mosta” najizglednije lokacije za novu luku u Beogradu.
Nije napuštena ni ideja o preseljenju luke u Krnjaču,za šta je već izrađen idejni projekat i napravljen proračun troškova. Ali, s obzirom na most Zemun – Borča, koji bi trebalo da bude završen u jesen 2014. godine i spojen sa severnom magistralnom tangentom i obilaznicom oko prestonice, kao i pružnom mrežom koja tamo već postoji, lokacija u blizini planiranog terminala trenutno se Ministarstvu saobraćaja čini najpovoljnijom.
Krnjača ima i dobre i loše strane. Nizvodno je od Pančevačkog mosta i veliki rečno-morski brodovi, koji kreću od ušća Dunava u Crno more, ne bi morali da se „provlače” ispod njega, što bi im, zbog njegove visine, bilo teško kada je vodostaj iznad proseka. Zemljište koje bi predstavljalo područje luke je problematično, jer su na njemu industrijski objekti firme koja je trenutno pod stečajem, pa su im neizvesni pravni status i ekonomska budućnost. Takođe, tuda prolazi put koji bi delio područje luke i otežavao njeno funkcionisanje. Čak i kada bi se tamošnja industrijska zona obuhvatila lučkim područjem i njeni kapaciteti bili iskorišćeni za potrebe prijema i pretovara robe sa brodova, opet ne bi bilo mnogo prostora za širenje luke. A valja se nadati da bi i to jednom bilo nužno, s obzirom na potrebu da se stalno povećava količina robe koja se prebacuje najjeftinijim putem, to jest rekom.
Drugi prigovor Krnjači, jeste to što tamo nisu jasni vlasnički odnosi na zemljištu i prvo bi se oni morali raspetljati, a potom bi država plaćala eksproprijaciju. Sve zajedno, izgradnja luke u Krnjači, u koju bi bio uključen i terminal za prihvat kontejnera, vrsta „pakovanja” za tovar kakva se kod nas malo koristi, koštala bi 350 miliona evra.
U odnosu na tu lokaciju, potez Zemun – Batajnica ima tu prednost što zemljište u okolini planiranog terminala pripada Poljoprivrednoj korporaciji Beograd, koju su preuzele gradske vlasti, te država ne bi morala da plaća njegov otkup. Ali, obala na toj liniji je veoma visoka i nezgodna za pristajanje brodova i barži sem ako se prethodno zemljište ne uredi, koju bi trebalo prekopati i poravnati, što bi naposletku ispalo višestruko skuplje nego gradnja u Krnjači.
Visina obale u Zemunu i Batajnici jeste problem, kako je rekao gradski arhitekta, i stoga nije isključena ideja da se nova luka ili samo jedan njen terminal prave preko puta reke, na levoj obali Dunava. Ako bi se pokazalo da bi uređenje zemljišta u tom kraju koštalo više nego eksproprijacija u Krnjači, prednost te lokacije bi nestala.
Jedno je sigurno, trenutna lokacija luke je loša, jer kada se luka pravila tu gde sada jeste, niko nije mogao predvideti koliko će se grad širiti. Drumski saobraćaj u tom delu grada je već zakrčen kamionima koji preuzimaju terete pristigle vodom i zato luka ne bi smela da ostane na trenutnoj poziciji. Čak i kada bi se spor sadašnjeg rukovodstva Luke Beograd i grada oko vlasništva nad zemljištem koje se prostire iza pristaništa i skladišta završio u korist prestonice, dobijena površina opet ne bi bila povoljna za širenje luke jer je opkoljena urbanim zonama.
Ekspanzija je svakako neophodna jer sadašnji nivo od 168.000 tona primljene robe, koliko je prošle godine prošlo kroz beogradsku luku, mora da se poveća, čim prođe kriza i poboljšamo rečnu infrastrukturu.
Nama samo ostaje da vidimo dalji epilog priče ili šarene laže.
Vaš Lobi