in

Danas slavimo Đurđevdan, čestu slavu u Srbiji i veliki prolećni praznik

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave dan svetog velikomučenika i pobedonosca Georgija, praznik poznat u narodu kao Đurđevdan, među najvećim prolećnim praznicima. Prema narodnoj pesmi, Đurđevdan je bio i krsna slava Kraljevića Marka

Prema narodnom, običajnom računanju vremena, Đurđevdan je polutar godine: vreme se računalo od i do Đurđevdana.

Na ovaj dan, kuće se kite vrbom i zelenilom, pletu se venci od bilja i leskovog pruća koji se bacaju na kućni krov ili zadenu za kapiju i stajska vrata.

Običaji

Javljali su se mnogi običaji, kao što je recimo i kupanje na reci, pre sunca (ponekad se u reku bacaju venci od raznog cveća, ili se sipa mleko).

Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se kitili cvećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem.

Ponegde se mladež ljuljala na drenovom drvetu, „da bi bila zdrava kao dren“, a devojke su se valjale po zelenom žitu, „da bi im kosa rasla kao žito“.

Posebnoj je za ove običaje značajno bilje (poput selena, koprive, vrbe, drena, zelene pšenice itd.), kojim se ljudi i žene kite, ili „pričešćuju“ ili potapaju u vodu, u kojoj će se kupati.

Narodna verovanja

Pre Đurđevdana ne treba selena brati ili mirisati, a na Đurđevdan svako uzme po jedan stručak te omiriše i zadene se za pojas, a devojke i mlade za đerdan.

Smatra se da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile, zbog čega su seljaci palili velike vatre „da bi zaštitili sebe i selo“.

Običaji vezani za Đurđevdan se vrše pre izlaska sunca, i to često na reci, što svakako ima svoj magijski značaj.

Verovalo se da ako je na Đurđevdan vedro da će biti plodna godina, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša da će leto biti sušno.

Kaže se u Srbiji da koliko nedelja pre Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.

Leave a Reply

Od petka se otvaraju tržni centri, ali doživljaj neće biti kao pre

Iz Zavoda za biocide upozoravaju, veliki broj krpelja je zaražen