Leva Obala Beograda Info – LOBI kao HOBI

ANKETA: Šta je ispravno Borčani ili Borčanci?

u Društvo od

Često se događalo kada smo pisali vesti ili objave i u istim koristili epitet “Borčanac” sugrađani bi nam sugerisali da je pravilno Borčanin.

Takođe, smo primetili da smo pomenute komentare dobijali od starosedelaca iz Stare Borče koji na ovom području žive najduže.

Stoga je naš zaključak bio da je njima stalo da bude Borčani, dok je novim komšijama bilo svejedno da li je Borčani ili Borčanci.

Šta je pravilo pokušali su da razreše i stručnjaci, ali jedinstvenog mišljenja nema, a u nastavku su njihova mišljenja.

– Naziv koji stanovnici određene opštine sami sebi nadenu je zapravo najispravniji i on se prihvata, a skladno jezičkom području, oni biraju najprihvatljivije rešenje – rekao je za “Blic” doktor filoloških nauka i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dobrivoje Stanojević.

Navodi da je nepotrebno smišljati posebne nazive, ukoliko postoji naziv koji oni koriste, te da je njegova jezička ispravnost u drugom planu, a da u prvi plan izbija uvreženost naziva u narodu.

– Možemo da se dovijamo da smislimo sami, ako ne znamo kako oni sami sebe zovu – rekao je Stanojević.

To znači da ako niste sigurni kako biste nazvali meštanina nekog naselja stručna literatura vam u tome ne može mnogo pomoći, pa je najpouzdaniji metod da se o tome raspitate kod lokalnog življa.

Evo kako se mi lokalno nazivamo: Borčani ili Borčanci, Ovčani ili Ovčanci, Kotežanci, ovi iz Krnjače, Revčani, Skelaši, Kovilovčani, Vrbovčani ili sa Vrbe, ovi sa Foka, Rićani ili ovi iz rita, ovi iz Širokog, ovi sa Dunavca, Sebešanci, ovi iz Pretoka, ovi sa Grede…

Doktor filoloških nauka ističe da su produženi sufiksi u našem jeziku često problematični i da jezičko područje igra ključnu ulogu u tome koji će oblik biti prihvaćen.

Sličnog je mišljenja i filolog Stefan Todorović, koji naglašava da je ovo polje i dalje nedovoljno istraženo, naročito kada je reč o Beogradu.

– Trenutno ne postoji nijedno istraživanje koje se bavi ovim tipom reči. Sav fokus do sada bio je na neurbane sredine gde iole imamo podatke o tome kako stanovnici određenih mesta imenuju sebe – priča Todorović.

Pokušavši da odgonentne ovu decenijama staru zagonetku, Stefan je tražio bilo kakve podatke koji bi nam približili rešenje problema sa naučnog stanovišta, ali navodi da informacijama nema, što potvrđuje da se niko nije bavio time.

– Kako mi iskustvo kaže, gotovo sve navedene reči koriste se u prifrastičkim sintagmama, tipa “stanovnik Bežanijske kose” ili  “on je sa Bežanijske kose”, jer ne postoji adekvatan izraz – završava filolog Stefan Todorović.

Opšta je nepoznanica među stanovništvom i kada je reč o nazivima naselja i opština sastavljenim od dve reči – Savski venac, Bela stena, Labudovo, Banovo ili Petlovo brdo, Padinska skela, Glogonjski rit…

Ipak, čini se da ni po ovom pitanju nije bilo većih grešaka u smišljanju kovanica, uzevši u obzir upotrebne nazive stanovnika.

Obzirom da filolozi kažu da je ispravno onako kako se priča na lokalu, odlučili smo da sporovedemo anketu kako bi utvrdili šta je ispravno 😉

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

*

Poslednje iz Društvo

Idi na Vrh