Nedavna pisanja u medijima u vezi sa mostovima u glavnom gradu samo su potvrdila ono što već znamo o važnosti novog mosta na Dunavu i što već više od deset godina govorimo o Pančevačkom mostu.
Most koji je do skoro bio naša jedina veza sa gradom s pravom se može proglasiti za najružniji u gradu.
Uprkos tome koliko ga volimo, ne možemo prevideti smeće, travu, žbunje, drveće i suncokrete koji rastu po njemu.
Na njemu se stalno nešto radi a golim okom se ne vidi neko konkretno poboljašnje. Dokle tako, videćemo.
Sa druge strane, i bukvalno i figurativno, imamo novi Pupinov most koji smo toliko dugo čekali.
Most na Adi važi za najuredniji i najsređeniji ali naš most Mihajla Pupina je odmah iza njega.
Nažalost, to je verovatno zato što nema ni godinu dana a ne iz razloga što će se o njemu voditi računa u budućnosti.
Ostali mostovi u gradu takođe su u lošem stanju. Ostaje nam samo da apelujemo na gradske vlasti da se više uključe u održavanje puteva i mostova u glavnom gradu kako oni ne bi bili naša sramota, već ponos.