Katoličke crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, proslavljaju danas Božić, praznik rođenja Isusa Hrista. U katoličkim crkvama širom sveta tokom protekle noći služena je ponoćna misa, a misu u Crkvi uzvišenja Svetog križa u Nišu predvodio je nadbiskup Stanislav Hočevar.
U Božićnoj poslanici, Hočevar je čestitao praznik vernicima koji ga slave po Gregorijanskom kalendaru sa porukom da čovečanstvo mora da na prvo mesto stavi čoveka kao ličnost, a ne stvari, unutrašnju harmoniju umesto spoljašnje dopadljivosti, blagodat i milost umesto aktivizma, a dar umesto novca.
On je istakao da taj praznik nosi u sebi „najveću i najslađu težnju“ za svestranim, pozitivnim, ali održivim razvojem, najveću stvaralačku čežnju i snagu za ostvarenje, kao i da budi u nama svest da bez zrelosti, odnosno svetosti, ne možemo biti srećni.
Misu u bazilici Svetog Petra u Vatikanu predvodio je poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franja. Papa Franja je poručio vernicima na Badnje veče koje se proslavlja po Gregorijanskom kalendaru da Bog voli sve, „pa čak i najgore od nas“.
Prema jevanđeoskom predanju, Isus Hristos je rođen 25. decembra u Vitlejemu pa se, uz razlike u kalendarima, taj datum kao početak nove ere i nove istorije čovečanstva poštuje u celom hrišćanskom svetu.
U hrišćanstvu se veruje da je Hristovo rođenje donelo svetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.